Odgovara:
Mirjana Pejčić, dr. vet. med.,
Pet centar, Bulevar M. Milankovića 1v, Beograd

P: Imam mešanca pekinezera starog 13 meseci. Danas je imao krvav proliv a sinoć je povratio. Bio je u kontaktu sa psom kog leče od stenećaka pa me zanima šta nije u redu sa njim, da li ga je i on dobio?! U poslednje vreme jede jednom dnevno, stolica mu je do danas bila normalna i redovna. Jezik mu je ružičast a zubi beli, mada mislim da je malo mršav. Oči mu uvek malo luče sluz, ne mnogo, nosić mu je nekad mokar... Šta nije u redu sa njim?! Unapred hvala, Slavica

O:  Proliv ili diarea je stanje koje karakteriše veliki broj stolica, meke ili tečne konzinstencije, kao posledica velike količine vode u sadržaju, odnosno zbog

promena u apsorpciji tečnosti i sekrecije u crevima.

Proliv nije bolest, već klinički simptom, koji može da se javi kod niza oboljenja. Infekcije gastrointestinalnog trakta često za posledicu imaju proliv i povraćanje.

Uopšteno, akutna dijareja, pored činilaca iz hrane, može biti izazavana i crevnim parazitima; toksinima; crevnim infektivnim bolestima kao što su parvoviroza, salmoneloza, infekcija korona virusom; sistemskim infektivnim bolestima kao što su štenećak, leptospiroza; metaboličkim bolestima kao što su uremija, hipofunkcija nadbubrežne žlezde; kao i akutne dijareje nepoznate etiologije.

Hronična dijareja može da bude uzrokovana: infestacijom crevnim parazitima; parcijalnom obstrukcijom creva; sistemskim bolestima kao što su bolesti jetre, pankreasa ili hipofunkcija nadbubrežne žlezde; kao i hronične dijareje nepoznate etiologije.

Štenećak je vrlo kontagiozno (zarazno), virusno oboljenje, pre svega štenadi i mladih pasa, a od koga mogu da obole psi svih uzrasta. Inkubacija (vreme od infekcije od ispoljavanja kliničkih simptoma bolesti) kod štenećaka iznosi 3-7 dana. Klinički štenećak počinje viremijom koja traje 2-3 dana. U ovom periodu dolazi do naglog skoka telesne temperature 41-41,5 stepeni koja traje 2-3 dana kada pada na normalu, da bi se u naredna 2-3 dana ponovo povisila na 41 stepen, što se smatra patognomoničnim simptomom štenećaka. U ovoj fazi bolesti pas je somnolentan, apatičan, odbija hranu, leži. Krajnici i ždrelo su otečeni i izazivaju nadražaj na povraćanje i otežavaju gutanje. Javlja se prvo iscedak iz nosa, a zatim i iz očiju. Iscedak je prvo serozan, zatim sero-mukozan i na kraju gnojan.

Posle 2-3 dana od početka bolesti, usled sekundarnih bakterijskih infekcija, bolest se komplikuje. U zavisnosti od toga koji organ ili organski sistem je zahvaćen virusom štenećaka, razlikujemo različite komplikacije (oblike) štenećaka kao što su: kataralni, kataralno-pulmonalni, gastro-intestinalni (u okviru koga se kao siptomi javljaju i povraćanje i sluzav i krvav proliv) , očni, kožni i nervni oblik štenećaka.

U početku bolesti, za vreme viremije i dok se nisu razvili patognomonični simptomi, dijagnostika štenećaka je veoma teška, s obzirom da je u toj fazi štenećak sličan mnogim drugim oboljenjima, pa shodno tome bez kliničkog pregleda od strane veterinara u veterinarskoj ambulanti i potpunijih anamnestičkih podataka od strane vlasnika (da li je pas uredno vakcinisan protiv zaraznih bolesti?; da li je redovno čišćen od crevnih parazita?; da li postoji mogućnost da je došlo do intoksikacije?; da li je došlo do gubitka apetita?..) koji mogu da budu od velike važnosti, nemoguće je postaviti sumnju ili dijagnostikovati oboljenje.

Kao što možete da zaključite iz navedenog, veoma je teško reći šta je kod Vašeg psa izazvalo navedene simpotome (proliv i povraćanje nisu samo simptomi kod štenećaka već i kod drugih oboljenja) i mislim da je neophodno da ga odvedete na veterinarski pregled, kako bi se na taj način postavila dijagnoza i preduzela odgovarajuća terapija od strane veterinara.

OZNAKE:

psi

Afrički tvor - polni ciklus, sterilizacija i higijena

Sledeći članak