Svitac (Lampyris noctiluca)
Postavio ALEKSANDRA TODOSIJEVIĆ

Odgovara:
Aleksandra Todosijević, dr. vet. med.,
Pet centar, Bulevar M. Milankovića 1v, Beograd
P: Videla sam u Vašoj prodavnici na Novom Beogradu pre skorijeg izvesnog vremena u prodaji insekte svice. Zainteresovana sam da nabavim jednog ili par ali ne znam u kom uzrastu ih prodajete. Da li možete da mi kažete uslove u kojima ih treba gajiti - staklena posuda ili tegla, kako se obezbeđuje kiseonik i šta im se daje za ishranu. Naravno, čitala sam da im je životni vek u odraslom dobu samo 2 nedelje i da za to vreme ništa ne jedu, već traže partnera, da li je to bezbedno za držanje i naravno da li je tačno kao podatak? Da li bi se od larve mogla za godinu dana pravilne ishrane izleći bubica? Da li ima u Pet centru da se nabavi manji terarijum za gajenje ili se takvi uslovi improvizuju, koliko je držanje u kućnim uslovima moguće, za amatera, inače imam papagaja tigricu i kornjaču vodenu, tako da bih nešto jednostavnije, a opet veoma su mi interesantni. Ponuda Vaše prodavnice je zaista za svaku pohvalu, i unapred Vam se zahvaljujem na uloženom trudu za napor da mi odgovorite na ovakvo moje specifično i amatersko pitanje. Veoma hvala, puno pozdrava, Ana Radojčić. |
Najrasprostranjeniji, Lampyris noctiluca je tvrdokrilac iz roda Lampyris, familije Lampiridae (na grčkom - "koji svetli"), reda Coleoptera, iz klase Insekata. Kod ove vrste je prisutan interesantan seksualni dimorfizam, tako da samo odrasla ženka svetli privlačeći mužjake ali sama uopšte nema krila. Sa druge strane mužjaci ove vrste svitaca nemaju sposobnost bioluminescencije ali imaju krila i lete u potrazi za ženkom. Životni ciklus svitaca u svom finalnom obliku (odrasle jedinke) traje najviše dve nedelje tokom kojih svetlucanjem traže partnera, pare se, polažu jaja u blizini vodenih površina i umiru. Iz jaja se nakon par nedelja izležu larve koje se nakon godinu ili dve pretvaraju u odrasle insekte. One žive u vodi i najčešće se hrane manjim puževima, crvićima i stonogama u koje ujedom ubrizgaju supstancu koja parališe žrtvu i započinje proces varenja tako da larva može da "popije" polusvaren telesni sadržaj svog plena. Kada porastu i budu spremne za preobražaj u odraslu jedinku, larve izlaze iz vode i u blizini obale kopaju skrovište u zemlji. Svoju rupu oblažu tečnošću koja ojačava zidove kako se ne bi obrušili, a zatim miruju oko 5 nedelja pre nego se začaure. Poslednji preobražaj u odraslog svica traje oko 30 minuta, nakon čega insekt miruje nekoliko dana dok ne ojača i po mraku napusti svoju kolevku u potrazi za partnerom. Svici imaju sposobnost luminescencije, iako ne istog intenziteta, i u fazi jaja i u fazi larve. U odraslog insekta se najčešće pretvore početkom leta, nakon čega se uopšte ne hrane več samo traže partnera za produženje vrste, opstajući na zalihama hrane iz perioda larve. Ženke rastu do 2.5cm, dok su mužjaci manji od 1 cm.
Određene vrste svitaca, npr. Pteroptyx, koji nastanjuju tropske predele Azije, u krošnjama drveća sinhronizuju svoje treperenje što predstavlja pravi mali spektakl za srećnike kojima se dogodi da prisustvuju ovom "čudu" prirode.
|
OZNAKE: