Odgovara:
Aleksandra Todosijević, dr. vet. med.,
Pet centar, Bulevar M. Milankovića 1v, Beograd

P: Imam malo štene pulia, 2 meseca staro. Do pre neki dan je je bila stalno raspoložena, grickala, skakutala, a sada samo leži, ne igra se, ne odaziva se. Ako i ustane pruži par koraka i sedne. Jede normalno kao pre, stolica joj je normalna i redovna, ali se opet bojim da nije štenećak? Milana

O: Štenećak - Febris infectiosa canis je veoma kontagiozno virusno oboljenje canida. Pas se može inficirati u svakoj starosnoj dobi pa je naziv štenećak neopravdan. Inficirane jedinke i obolele životinje izlučuju virus nosnim i očnim iscetkom, pljuvačkom i mokraćom.

Ulazna vrata infekcije su sluzokoža gornjih vazdušnih puteva i digestivnog trakta. Posle oralnog ili aerogenog ulaska u organizam virus se razmnožava u limforetikularnom tkivu i dalje se širi po celom organizmu. Najveća koncentracija virusa utvrđena je u slezeni, timusu, koštanoj srži, bubrezima, a već nakon 7 dana od infekcije može se naći u epitelu sluzokože želuca, creva, disajnih i mokraćnih puteva. Štenećak može početi i u inaparentnoj - latentnoj formi, što znači da su kliničke manifestacije slabo vidljive ili uopšte nevidljive. Inkubacija iznosi 3 - 7 dana.

Ukoliko su kliničke manifestacije vidljive, sindrom počinje stadijumom viremije odnosno visokom temperaturom oko 41°C, pas je apatičan, odbija svaku hranu, ne reaguje na poziv i slabo je reaktivan na nadražaje, zavlači se u ćošak kućice ili prostorije i povremeno cvili. Konjuktive su zacrvenjene, prisutan je iscedak iz oka, povraćanje i proliv, zatim moguć je kašalj i proliv.

U sekundarnom stadijumu dolazi do manifestacija poremećaja organskih sistema koji zavise od stepena i raširenosti patogenog delovanja sekundarnih bakterijskih infekcija i tada se ponovo može javiti febrilno stanje - visoka temperatura. U ovoj fazi simptomi su posledica komplikovanja stanja i to su: intermitentna temperatura, mukopurulentan konjuktivitis, nekad se komplikuje sa ulkusom rožnjače i iritisom, apatija, anoreksija, pas trepće, žmirka, zatvara očne kapke, izbegava svetlost, razvija se i pneumonija. Ako je zahvaćen digestivni trakt moguć je krvavo penušast proliv. Promene na koži su u vidu pustula.

Pri završetku akutnog toka ili posle prividnog ozdravljenja počinje da se ispoljava klinički sindrom cerebrospinalnih poremećaja a to su: u početku depresija, apatija, skrivanje od svetlosti, cičanje, cviljenje, zatim grčevite kontrakcije, često nevoljno zatvaranje kapaka, nekontrolisano kretanje. Degenerativne promene CNS-a mogu rezultirati gluvoćom, slepilom i gubitkom čula mirisa. Nakon ovog perioda, u kome se mogu javiti i konvulzije i paralize, na mekim tkivima šapa i nosnom ogledalu može se javiti hiperkeratoza - grubo zadebljanje.

Kod već prezdravelih pasa mogu se uočiti izvesne deformacije na zubima, tzv. štenećakovo zubalo. Zubi su smeđe-žuto prebojeni, hrapavi, rupičasto udubljeni.

O štenećaku možete još pročitati i ovde.

Bolest se prevenira vakcinacijom, a o vakcinama možete više pročitati ovde.

Da bi životinja bila vakcinisana neophodno je da bude potpuno zdrava i dehelmintisana kako bi se omogućilo da se formira što bolji imunitet. O dehelmintizaciji možete više pročitati ovde.

Simptomi koji su se javili kod Vašeg šteneta su nespecifični i još uvek ne mogu ukazivati na neko određeno patološko stanje. Predložila bih Vam da se obratite nekom veterinaru kliničaru koji će pregledati životinju i proceniti zdravstveni status. 

OZNAKE:

psi

Afrički tvor - polni ciklus, sterilizacija i higijena

Sledeći članak