Otežano disanje (Dyspnea)
Postavio ANA JOVANOVIĆ

Odgovara:
Ana Jovanović, dr. vet. med.,
Pet centar, Bulevar M. Milankovića 1v, Beograd
P: Prije 2 mjeseca kupila sam štene dobermana i držim ga u stanu. Kupila sam sve što je potrebno za njega, od korpe, šampona, igračaka... Naime, ovo štene dobermana nije nimalo razigrano, strašno se brzo umara i čudno diše. U početku je hroptio dok je disao nakon čega su mu dijagnosticirali bronhitis. Sada ne hropti ali i dalje čudno diše, nekako preduboko iz stomačića. Više mi liči na konstantno izdisanje nego na disanje. U zadnja dva dana stalno ima proliv i mokri svako malo, ne znam šta mi je činiti. Šta da mu dam? Inaće hranim ga Pro plan hranom za štence. Šta mi je činiti? Pomozite! |
O: Dyspnea ili otežano disanje najčešće je posledica oboljenja respiratornog i/ili kardiovaskularnog sistema. U bolesti respiratornog sistema koje mogu izazavati dispneu svrstavamo: astmu, bronchitis, hroničnu opstruktivnu plućnu bolest, laringealni edem, cističnu fibrozu, emfizem, pneumonia pneumotorax, pulmonalna embolija, pulmonalna hipertenzija itd. Od bolesti kardiovaskularnog sistema pomenula bih: srčanu slabost, kardiomiopatija, ishemijska bolest srca, perikarditis. Pored bolesti srca i pluća, otežano disanje može nastati i u slučajevima postojanja anemije, leukemije, metaboličke acidoze, sepse, hipotireoidizma.
Dispneja se prepoznaje po raširenim nozdrvama, dubokom, napornom udisaju, koje je često praćeno izraženim šumom, životinja zauzima poseban stav, širi prednje ekstremitete, naporno udiše, dok su jasno izraženi međurebarni prostori. Životinja je mirna, često zauzima sedeći stav ili stoji, veoma se sporo i obazrivo kreće. Ako se podvrgne fizičkom naporu, tada se stanje pogoršava, otežano disanje je sve izraženije. Dispneja može biti više izražena u toku inspirijuma (udisaja) i tada se zove inspiratorna dispneja, a kada je više izražena u toku izdisaja, tada se zove ekspiratorna dispneja. Ekspiratornu dispneju najčešće izaziva bronhitis i plućni edem. Poznaje se po tome što je faza udisaja znatno skraćena, dok je izdisaj težak, dug, i posebno se koriste mišići trbušne prese koji pomažu ekspirijum.
Laryngitis, tracheitis, bronchitis i pneumonia su najčešće bolesti koje se javljaju kod pasa, a koje mogu izazvati pojavu otežanog disanja. Mogu biti neproduktivne kada se ne pojavljuje eksudat, ali dolazi do masovne erozije mukoznih membrana, dok kod produktivnog zapaljenja dolazi do nakupljanja veće ili manje količine eksudata, pa se tada pored otežanog disanja može primetiti i hroptanje, kašalj itd.
Migracija larvi Toxocara canis (pseće gliste) kroz plućni parenhim može izazvati lezije i pojavu eozinozilne pneumonije. Pored kašlja, primećuje se i nadutost abdomena, povraćanje, proliv, slabo napredovanje itd.
Dijagnostika bolesti se svodi na posetu veterinaru koji uzima detaljnu anamnezu, obavi klinički pregled psa a zatim, u zavisnosti od nalaza predlaže da se urade dopunske, specijalne metode pregleda. Od velike bi koristi bilo uraditi biohemijske analize i krvnu sliku kako bi se stekao osnovni uvid u zdravstveno stanje. Od specijalnih metoda pregleda u cilju dijagnostikovanja bolesti respiratornog i kardiovaskularnog sistema najčešće se koriste rendgenska dijagnostika, ultrasonografija, bronhoskopija, EKG itd.
Preporučila bih Vam da se obratite profesorima Veterinarskog Fakulteta kako biste uspeli da dođete do prave dijagnoze i na vreme primenili adekvatnu terapiju.
Svu potrebnu opremu za Vašeg ljubimca možete pronaći u Pet Centru.
OZNAKE: